×

Greška

[OSYouTube] Alledia framework not found
log in

RSS

Vijesti

SLATKO, SLAĐE, VRLIKA

Gdje smo mi ovo? - zapitali smo se, i ja i moj kolega fotoreporter Nikša Stipaničev dok smo se parkirali ispred tvornice čokolade, u moderno opremljenom i uređenom poslovnom inkubatoru u zoni Kosore.
Oko nas prekrasna vizura planinskih visova prekrivenih snijegom kao da smo u Alpama ili u nekom drugom mondenom ljetovalištu.
Jesmo li u Vrlici ili smo negdje u Europskoj uniji? Točno je, naravno, i jedno i drugo. Ne samo da smo mi ušli u Europsku uniju, nego je Europska unija izgleda došla i k nama, dala nam nekih 20-ak milijuna kuna, nepovratnih, pa se sad u poslovnoj zoni Kosore, umjesto čadora Age Hasanage, bijele i svijetle hale i poduzetnički pogoni, u koje su, evo, došli i Belgijci. Da bi u tom djevičanskom krajoliku, u kojem još pasu stada ovaca – evo ih na slikama, pravili – što – čokoladu. I to ne bilo kakvu, nego isto takvu, vrhunsku, ekološku, vegansku, bio, raw, kako li se sve to danas ne zove.
Dobro, možda malo pretjerujem(o) u lirskom opisu, ali matematika mu itekako ide u prilog i nudi manje -više istu sliku. Nikola Uzun, direktor “Vrle”, Razvojne agencije Grada Vrlike, reći će da je proračun grada Vrlike oko dva milijuna eura, sada će biti i oko tri jer rade dosta EU projekata. I da nije njih, mogli bi samo sanjati o poduzetničkom inkubatoru za koji su, aplicirajući na EU fondove, dobili 19 milijuna kuna, što je više od cijeloga godišnjeg proračuna grada. Vrlika je, u tom smislu, dosad gledala u nebo jer živi od rente HE Peruća. Ako je godina kišna, dobit će tri do četiri milijuna (kuna) od HEP-a, a ako je sušna, milijun do dva. A sam inkubator je na koncu koštao 26 milijuna kuna!
 
Dajemo besplatne režije, internet...
Vrlika je u tom smislu, pohvalit će se Uzun, grad s najvećim povučenim sredstvima EU-a u cijeloj Republici Hrvatskoj, pa je inkubator, kojem je cilj privući mlade tvrtke i startupove, već gotovo popunjen.
- Imamo šest ureda po 30-ak kvadrata i šest radionica s po 200 kvadrata, u kojima trenutno radi tvrtka Belgian Gourmet. Evo, i ovom prigodom pozivam sve zainteresirane poduzetnike da se jave, uvjete najma mogu naći na našoj web-stranici. Nudimo besplatne režije, infrastrukturu, internet, umrežavanje s drugim korisnicima, pomoć ako ste stranci - kao što su bili i Belgijci - s našom birokracijom, administracijom, ministarstvima, bankama. Koliko god možemo smo im naruku, i kao inkubator i kao gradska uprava - navodi Nikola Uzun.
Inače, Belgian Gourmet franšiza je velike belgijske tvrtke, treće po veličini u Belgiji, a njihove poslove u Vrlici vodi Luc Laureys, koji je suvlasnik i glavni tehnolog. Oni su pokrenuli proizvodnju u poduzetničkom inkubatoru, u što su dosad investirali oko dva milijuna eura od planirana četiri.
A kada se proizvodnja sasvim uhoda, planiraju je preseliti u susjedstvo, u tvornicu koju će podići na 27 tisuća četvornih prostora koji su još prije godinu i pol dana kupili u poslovnoj zoni Kosori. Belgijci imaju tvornice po cijelom svijetu, jedna od njih sagrađena je nedavno i u Vijetnamu, s 300-tinjak zaposlenih, u kojoj je Luc također radio i uspostavljao proizvodnju, i odakle je i došao u Hrvatsku zajedno sa svojom partnericom iz Vijetnama Thao Thuan, koja također radi u pogonu u Vrlici. Koja napreduje, ma što tko mislio, i koristi činjenicu što nitko u okruženju trenutno nema poduzetnički inkubator.
- Knin sad radi, Sinj nema, pa onda nije ništa čudno što recimo Sinjanke dolaze raditi u Vrliku. Putovali 45 kilometara prema Splitu ili prema Vrlici isto im je. Razlika nema, barijera je jedino u glavama! Ideš tamo gdje ti je bolje i gdje imaš uvjete!
Isto tako, s druge strane, ima i dosta Vrličana koji rade u Drnišu, u TOF-u. Zadovoljni su plaćom, firma im plaća putne troškove i problema nema. Pa ne bi ni Belgijci došli kod nas na lijepe oči, nego zato što su procijenili da im je ovdje najbolje, odnosno najpovoljnije.
Obišli su oni i čitav niz okolnih zemalja, pa i u Hrvatskoj dosta mjesta, i na koncu izračunali da ovdje kod nas imaju najviše pluseva i najmanje minusa. Može netko reći da sam ja pristran jer sam zaposlenik grada Vrlike, ali to je tako. Računica je bitna! - uvjerljivo zvuči Uzun.
I planiranje. Evo, kaže nam da su u svom programu već sad počeli s podjelom besplatnih sadnica oraha i badema jer bi tvornica čokolade, ako se bude razvijala kako je najavljeno, mogla trošiti velike količine orašastih plodova. Mlijeko neće jer je veganska, a Luc Laureys uvjeren je da je baš pred takvim, specijaliziranim programom proizvodnje, koja je počela prije šest tjedana, velika perspektiva.
 
Tona i pol čokolade dnevno
- Danas proizvodimo tonu i pol čokoladnih proizvoda dnevno, u jednoj smjeni. No, to je tek početak, trebat će nam još dva-tri mjeseca da se ‘uštelamo’, da sinkroniziramo strojeve... Namjera nam je da nakon toga dođemo do 15 tona čokolade tjedno. Zapošljavamo trenutno 13-14 radnika, odnosno radnica u jednoj smjeni, a čim se uštimamo, i ako bude dovoljno radnika, namjera nam je uspostaviti još jednu smjenu - kazao nam je Lauyers, koji je Belgijac, razgovara s nama i radnicima na engleskom. Thao je Vijetnamka, a za posao su se, kako čujemo javljali i neki Filipinci, odnosno Filipinke, kojima je u Zadru završila turistička sezona pa gledaju bi li im ovo u Vrlici bilo isplativija opcija. Interesantne su to jezične kombinacije koje su do jučer u gradiću Nijemog kola, Milana Begovića i “Ere s onog svijeta” bile nezamislive. A danas su realnost.
Jednako kao i proizvodnja Lovechock čokoladice ‘Warm Hug’ ili Topli zagrljaj, ‘organic vegan chock’ sa 79 posto kakaa, sa Cherry chilijem i Cerise Pimentom. Ambalaža je od recikliranog kartona, kompostibilnog, a još je i plastic free jer se onaj plastični omotač u koji je pakirana razgrađuje u roku od dva mjeseca, kako tvrdi Luc.
U ovoj čokoladi, koja se proizvodi u Vrlici, ne samo da nema mlijeka, nego uopće nema šećera. Koristi se u tu svrhu nektar od kokosova cvijeta, posebno pržena zrna kakaovca, sve od provjerenih, certificiranih proizvođača zbog čega je i cijena ovih čokoladnih proizvoda između 30 do 40 posto veća nego ostalih čokolada.
Znamo da se u Europi ne pita za plaće, ali kako mi još imamo balkanskih manira, pitamo Luca i kakve su plaće zaposlenih. Početna je 750 eura, odnosno po starom oko pet i pol tisuća kuna, plus putni troškovi dodatno, i onda nakon tri mjeseca probnog rada, u kojem se vidi je li ovo firma za njih, odnosno jesu li oni za ovu firmu, ide naviše, prema gore.
Mateja Živalj je voditeljica proizvodnje, magistrica prehrambene tehnologije - zajedno s kolegicom također magistricom Anitom Crnjac koja je zadovoljna nakon mjesec i pol dana rada u ovom novom pogonu. Mlada 25-godišnjakinja iz Obrovca sinjskog radila je već pola godine u Tommyja na kontroli kvalitete prije nego je došla u Vrliku.
- Prezadovoljna sam jer ovaj projekt ima jako puno potencijala, a i u Splitsko-dalmatinskoj županiji za moju struku nema baš puno posla u proizvodnji, pa je ovo pravi profesionalni izazov. Pogon je na svjetskoj razini, za sve sastojke u proizvodnji imamo biocertifikate i raduje me rad u jednom ovakvom okruženju. Proizvodimo zasad table čokolade od 70 grama i male ‘bars’ od 40 grama, s više različitih okusa - kaže Mateja koja svaki dan putuje 45 kilometara u jednom smjeru na posao i 45 u drugom, s posla.
 
Nestat ćemo bez države
- Nije mi teško putovati, isto mi je i do Splita i do Vrlike. Do Vrlike mi je čak i brže jer je manji promet - ponavlja i potvrđuje Mateja ono što je već prije kazao Nikola Uzun.
Slično je i s drugim radnicama koje su iz sinjskog, drniškog, kninskog kraja, ima i Vrličanki, s Lelasove glavice kao što je simpatična i energična Ela Lelas. Natječaj je stalno otvoren, svi su dobrodošli.
Fali radnika. I ne samo njih. Fali ljudi, općenito. Ni Vrlika nije utekla demografskim trendovima cijele Hrvatske, a posebice Dalmatinske zagore.
- Zadnji je popis pokazao 1700 stanovnika, izgubili smo 21 posto stanovnika od zadnjeg popisa, a od onog iz 2001. kad nas je bilo skoro 3000, još i više. Istina je, ljudi idu, sele se, ali nije ni to toliki problem, nego je najveći slab prirodni prirast. Puno više ljudi umire nego se rađa, 50 umre, deset se rodi, i to je nažalost najveći problem.
Pokušavamo mi u Vrlici, sa svoje strane, poticati koliko možemo, prvo dijete deset tisuća kuna, pa 15, 20, 25, knjige besplatne dajemo, već deset godina, prije nego je Zagreb u to krenuo, mi smo to uveli - prijevoz, besplatan vrtić za svu djecu od treće godine, sve što možemo kao mala jedinica lokalne samouprave, ali sve je to malo i nedovoljno.
Bojim se da tu neće biti uspjeha sve dok se država ne uključi s nekim snažnim demografskim mjerama. Inače, sve ovo što radimo i činimo, sve ove poslovne zone i inkubatori, svi ovi parkovi prirode, tvornice i investicije, bit će uzalud i utaman, pa makar bile i čokoladne. Za koga? - pitaju se zajedno, i Uzun, i vaš novinar.
  • Objavljeno u Vijesti
  • Pročitano: 147 puta
  • Poslijednja izmjena dana Utorak, 31 Siječanj 2023 07:38

POLJOPRIVREDNICI, TREBAMO VAS U OVOM UPITNIKU!

U sklopu projekta Dinara back to LIFE prepoznali smo važnost održivog prehrambenog sustava te krećemo s izradom studije ''Ključni koraci u uspostavi kratkih lanaca opskrbe na području Dinare'' i trebamo vašu pomoć u prikupljanju informacija.
U revitalizaciji dinarskog područja kao održivog mjesta za život i rad, posebno je važno započeti od poljoprivrednika i ulagati u razvoj lokalne proizvodnje i prodaje poljoprivrednih proizvoda. Jedan od ključnih faktora je da lokalno proizvedena hrana na bliži i autentičniji način, što lakše stigne do lokalnih zadovoljnih kupaca.
U sklopu projekta Dinara back to LIFE prepoznali smo važnost održivog prehrambenog sustava te krećemo s izradom studije ”Ključni koraci u uspostavi kratkih lanaca opskrbe na području Dinare’‘ i trebamo vašu pomoć u prikupljanju informacija.
U svrhu što bolje analize postojećeg stanja poljoprivredne proizvodnje i njenog potencijala na području Knina, Sinja, Trilja i Vrlike te općina Hrvace, Kijevo, Otok i Civljane pozivamo sve koji se bave poljoprivredom i stočarstvom na području Dinare da ispune anketni upitnik. Ispuniti mogu svi proizvođači, bilo da im je to primarna ili sekundarna djelatnost, bez obzira imaju li registriran OPG, obrt, firmu ili nisu uopće registrirani kao proizvođači. Upitnik je u potpunosti anoniman i njegovo ispunjavanje traje svega 10 minuta, a prikupljeni podaci će nam pomoći dobiti uvid u stvarno stanje lokalne proizvodnje.
Prikupljanje ovih podataka prvi je korak u izradi studije, a njezinom izradom cilj je kreirati podlogu koju institucije i jedinice lokalne samouprave mogu koristiti u poticanju uspostave kratkih lanaca opskrbe.
Svakako vas potičemo da ga podijelite i pozovete poznanike poljoprivrednike i stočare da ga ispune. Zahvaljujemo vam na pomoći i doprinosu!
  • Objavljeno u Vijesti
  • Pročitano: 240 puta
  • Poslijednja izmjena dana Četvrtak, 26 Siječanj 2023 11:32

SJEĆANJE NA ŽRTVE ČETNIČKOG POKOLJA U MAOVICAMA I VRLICI

Gradonačelnik Jure Plazonić i predsjednik HVIDRa Vrlika Božo Giljan, sa suradnicima i suborcima, položili su danas vijence kod križa u groblju na Maovicama za sve poginule u četničkom pokolju 1943. godine.
Podsjetimo, u jutarnjim satima 26. siječnja 1943. godine četničke su skupine prodrle u Maovice gdje su tog dana mučki zaklali/žive spalili 23 civila.
Druga skupina četnika u popodnevnim satima istog dana upada u Vrliku gdje mučki ubija 13 civila.
Osim Maovica i Vrlike stradala su i sela Štikovo, Garjak, Ježević i Kosore.
Molitvu odrješenja za žrtve ovog stravičnog zločina izmolio je župnik fra Mladen Prolić.
  • Objavljeno u Vijesti
  • Pročitano: 316 puta
  • Poslijednja izmjena dana Četvrtak, 26 Siječanj 2023 11:12

OBILJEŽENA 10. OBLJETNICA RADA LAG CETINSKA KRAJINA

Svečanom sjednicom u hotelu Alkar večeras je obilježena 10. obljetnica rada Lokalne akcijske grupe Cetinska krajina, koji obuhvaća područje gradova Sinj, Trilj i Vrlika te općina Otok i Hrvace.

Svečanoj sjednici nazočili su voditelj službe unutar Uprave za potpore u poljoprivredi i ruralnom razvoju Ministarstva poljoprivrede Ivan Ciprijan, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, civilnu zaštitu i ljudska prava Županije Splitsko Dalmatinske Damir Gabrić, gradonačelnik Sinja Miro Bulj, načelnici Hrvaca i Otoka Dinko Bošnjak i Dušan Đula, predstavnici ostalih jedinica lokalne samouprave koje su uključene u rad LAG-a Cetinaka krajina, gvardijan i upravitelj Svetišta Čudotvorne Gospe Sinjske fra Marinko Vukman, predstavnici drugih LAG-ova te udruga s područja Sinja i Cetinske krajine, kao i poljoprivrednici, nositelji OPG-ova.

 

Na početku sjednice nazočne je pozdravila predsjednica LAG-a Božena Romac, koja je zahvalila svima koji su na bilo koji način bili uključeni u rad LAG-a od njegovog osnutka. Između ostaloga, kazala je da je ponosna što je na čelu jedne ovako uspješne udruge.

‘Ponosna sam na sve ono što je LAG napravio u ovih 10 godina, a najviše na ove mlade ljude, koji ponekad rade i volonterski. Ima tu jako puno znanja koje oni usvajaju i primjenjuju na terenu. Posebno sam zahvalna potpredsjedniku udruge Stipi Efendiću, koji je osmislio LAG, koji ga je vodio i u onim kriznim trenucima, pa čak i kada je bio upitan njegov opstanak’, kazala je Romac istaknuvši kako uspješnost LAG-a nije isplativa samo poljoprivrednicima i pojedincima, nego široj zajednici koja iz godine u godinu sve više vidi svoj interes u njegovom radu.

Ivan Ciprijan, voditelj službe unutar Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju Ministarstva poljoprivrede govorio je o važnosti Lokalnih akcijskih grupa. Istaknuo je kako LAG-ovi imaju izniman značaj za lokalnu zajednicu.

‘U ovom programskom  razdoblju odobrene su 54 lokalne akcijske grupe u Republici Hrvatskoj i pokrivaju gotovo cijeli teritorij Hrvatske. Svojim lokalnim razvojnim strategijama su doprli do lokalnih poljoprivrednika, lokalne komunalne problematike te lokalnih poduzetnika i tako omogućili razvoj ruralnih područja u svakoj svojoj sredini’, kazao je.

Ciprijan je istaknuo i kako Lokalne akcije grupe olakšavaju rad Ministarstva i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, jer LAG-ovi na terenu prepoznaju što je potrebno financirati u određenom području.

‘Lokalne akcijske grupe su produžetak i Ministarstva i Agencije za plaćanja, jer svojim lokalnim strategijama provode i odabiru projekte, a potom Agencija za plaćanje u svom postupku provjerava je li sve odrađeno kako treba.’

Najavio je i novi natječaj za Lokalne akcijske grupe, za razdoblje 2023.-2027., gdje će na raspolaganju biti gotovo 103 milijuna eura, koji će se raspodijeliti na sve LAG-ove.

U ime Splitsko-dalmatinske županije nazočnima se obratio županijski pročelnik Damir Gabrić, a u ime gradova i općina na čijem području djeluje LAG Cetinska krajina sinjski gradonačelnik Miro Bulj.

Potpredsjednik LAG-a Stipe Efendić istaknuo je kako LAG Cetinska krajina, čiji je moto Izvor za sve, od svog osnutka djeluje prema standardima Europske unije.

‘Imali smo demokratičnu priču, uključili smo brojne dionik od kojih su neki u međuvremenu otpali, ali smo imali vrlo visoke standarde. U toj našoj europskoj priči rekli smo da LAG kao udruga mora biti svjetlokaz europskih projekata i europskih razmišljanja i u tome smo uspjeli’, kazao je Efendić.

Posebna snaga LAG-a Cetinska krajina su ljudi, smatra Efendić.

‘Mi imamo veliku mrežu volontera, od Upravnog odbora do svih ostalih. Mi puno mentoriramo ostale LAG-ove po cijeloj Hrvatskoj, a osim toga provodimo jednu standardnu europsku priču LEADER pristup, pristup ‘odozdo prema gore’, u biti razvoj lokalne zajednice i tu smo napravili dosta s lokalnim dionicima, a to nam je najbitnija stvar’, kazao je Efendić.

Efendić je istaknuo da je područje Dalmatinske zagore idealno za europske projekte, jer EU promovira jednakost i razvoj na svim područjima, a siromaštvo Dalmatinske Zagore je prednost za povlačenje sredstava iz Europske unije.

‘Mi smo tu našu priču iskoristili, jer smo od početka mentorirali mlade ljude, i starije, da ih uključimo i mi danas imamo 50-ak mentoriranih osoba, uz naše udruge, koje mogu provoditi europske projekte. Najbitnija stvar je da se oslonimo na mlade ljude. Tu nam je puno pomogla Županija, jer smo mi slali mlade ljude u Županiju na besplatne edukacije za fondove Europske unije’, dodao je Efendić.

O 10 godina rada LAG-a Cetinska krajina govorila je voditeljica udruge Ivana Žanko, koja je kazala da je LAG za financiranje lokalnih razvojnih stategija i projekata kroz lokalne razvojne strategije, kroz Ministarstvo poljoprivrede i LEADER program, povukao oko 11,5 milijuna kuna.

‘Ostali partnerski projekti imaju kudikamo veće vrijednosti, ali to su uglavnom aktivnosti nositelja projekata. Ono što je značajno za LAG, to je da je LAG kroz lokalnu razvojnu strategiju financirao 51 projekt malih poljoprivrednika, 3 projekta malo većih poljoprivrednika te za sada 5 infrastrukturnih projekata koji su namijenjeni za ulaganje u javnu infrastrukturu. U planu je još jedan natječaj koji će se raspisati u drugom kvartalu ove godine koji će biti namijenjen ulaganju u infrastrukturu’, kazale je Žanko.

Govoreći o daljnjem radu LAG-a, Žanko je izrazila nadu da će ova udruga opstati još dugo, jer je riječ o mehanizmu koji lokalnoj zajednici treba ponajviše zbog toga što u svoj rad  uključuje sve dionike iz različitih sektora.

‘LAG je sada u pripremi Lokalne razvojne strategoje za razdoblje od 2023-2027., gdje ćemo imati nešto više sredstava nego u prošlom programskom razdoblju, ali u kraćem vremenu, što znači da će se u određenom trenutku sliti dosta više sredstava za krajnje korisnike s područja LAG-a. Osim novca vrlo bitno je da imamo i kvalitetne projekte, koje će  krajnji korisnici uspješno realizirati.

Među projektima koje je LAG realizirao u 10 godina svoga rada, Žanko je posebno istaknula projekt Dinara back to LIFE, koji se provodi u suradnji s udrugom BIOM, kojeg je prepoznala i Europska unija.

  • Objavljeno u Vijesti
  • Pročitano: 201 puta
  • Poslijednja izmjena dana Ponedjeljak, 30 Studeni -0001 00:00
Pretplati se na ovaj RSS feed