log in


Ponedjeljak, 15 Ožujak 2021

VRLIKA REKORDER U POVLAČENJU EU SREDSTAVA

U posljednje tri do četiri godine visina ugovorenih sredstava iz EU fondova je u porastu, a u mnogim gradovima riječ je o velikim projektima, poput aglomeracije, u ruralnim područjima sredstva su osigurana za gradnju vrtića, ulaže se u poduzetničke zone, kulturno-turističke projekte… U odnosu na ukupno povučena sredstva u 2019. godini najveći udjel imaju srednji i veliki gradovi, a vodeći su gradovi Rijeka, Osijek, Virovitica, Petrinja, Zadar, Dubrovnik, Beli Manastir, Karlovac, Split i Pleternica.

Iz europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020. godine Republici Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 10,7 milijardi eura tj. 81,56 milijardi kuna. Do 25. veljače 2021. godine ugovoreni su projekti u vrijednosti od 12,25 milijardi eura tj. 93,11 milijardi kuna odnosno 114,16% dodijeljenih sredstava. Ukupno je isplaćeno 5,24 milijardi eura (39,80 milijardi kuna) odnosno 48,80% dodijeljenih sredstava te je ovjereno 4,45 milijarde eura (33,84milijardi kuna) odnosno 41,49% dodijeljenih sredstava.

Operativni program Konkurentnost i kohezija ima najbolji postotak ugovorenosti sredstava od 125,31% ukupno raspoložive alokacije, dok najbolji postotak isplaćenih sredstava bilježi Program ruralnog razvoja odnosno 65,70% dodijeljenih sredstava.

Gradnja društvenih domova, vrtića, projekti aglomeracije, obnova dvoraca, edukacijskih centara, novih kulturno-turističkih sadržaja, energetske obnove, ulaganje u poduzetničke zone… dio je najvažnijih projekata u koje ulažu gradovi posljednjih godina. Riječ je o višegodišnjim projektima, tako da je za velik dio njih u 2019. godini povučen tek dio sredstava za pojedini projekt, a neki se u pojedinim gradovima nastavljaju još i ove godine.

U našoj analizi zbrojili smo direktne i indirektne pomoći od EU. Za direktne su uzeta konta koja se odnose na tekuće pomoći od institucija i tijela EU-a i kapitalne pomoći od institucija i tijela EU-a, a za indirektne konto pomoći temeljem prijenosa EU sredstava (tekuće i kapitalne izražene zajedno).

Da gradovi sve bolje i efikasnije koriste EU fondove najbolje ilustrira podatak o povučenim sredstvima per capita. U 2017. rekorderi povlačenja EU sredstava bili su gradovi koji su ostvarili preko 100 i 200 kuna po stanovniku, u 2018. četiri grada uspjela su povući iznad 1.000 kuna, a Grad Komiža bio je apsolutni rekorder sa povučenih nešto više od 2.500 kuna. U 2019., pak, čak 15 gradova premašilo je iznos od ostvarenih 1.000 kuna, četiri grada – Vrlika, Lipik, Otok i Beli Manastir, povukla su preko dotad rekordnih 2.500 kuna. Novi rekorder je Grad Vrlika sa povučenih 5.719 kuna po stanovniku. U top 10 najuspješnijih gradova u 2019. po per capita kriteriju su još Klanjec – 2.091 kuna, Garešnica – 1.993 kune, Pleternica – 1.893, Prelog – 1.863, Mursko Središće – 1.700 i Virovitica – 1.664 kune po stanovniku.
Najveći udio ostvarenih sredstava, očekivano, u 2019., su imali veliki i srednji gradovi, isto kao i rast povučenih sredstava u apsolutnom iznosu, izuzev Otoka, kao malog grada koji se našao u vodećih deset. S druge strane, mali gradovi prevladavaju u postotnom rastu povučenih sredstava na godišnjoj razini, a po stanovniku u vodećih deset su mali i srednji gradovi.

Veliko povećanje sredstava u određenoj godini povezana su najčešće s nekim velikim projektom. Tako je u odnosu na 2018. godinu, u 2019. najveće povećanje u apsolutnom iznosu imao Beli Manastir, za 21,6 milijuna kuna, Virovitica za 20,7 milijuna kuna, Dubrovnik za gotovo 19,4 milijuna, Karlovac 19,2 milijuna kuna, Petrinja 18,3 milijuna, Garešnica 17,6 milijuna, Zadar i Osijek oko 16 milijuna, Otok 13,6 milijuna, koji je ujedno i jedini manji grad u skupini vodećih deset te Kutina 13,2 milijuna kuna više povućenih sredstava iz EU u odnosu na 2018. godinu.
Po postotnom rastu povučenih sredstava u 2019. godini bio je Grad Buje, s rastom u odnosu na godinu prije za preko 94 tisuća posto, više od 84 tisuće posto rast je bio u Gradu Kninu, Glini preko 35 tisuća posto, gotovo 3000 posto rast je imao Grad Vrlika, oko 2.400 posto Trilj, Klanjec oko 1800 posto, Mali Lošinj oko 1500 posto, Mursko Središće oko 1400 posto, Labin gotovo 1300 posto i Novi Marof oko tisuću posto više povučenih sredstava u 2019. u odnosu na 2018. godinu.
 

Grad Vrlika rekorder je tako po povučenim sredstvima po stanovniku – u 2019. povukli su 5.719 kuna.

Jedan od kapitalnih projekata im je gradnja Poslovnog inkubatora u Radnoj zoni Kosore vrijednog 25 milijuna kuna, a za kojega su ostvarili 19,4 milijuna kuna.

Infrastruktura Poslovnog inkubatora u Radnoj zoni Kosore obuhvatila je izgradnju i opremanje 12 funkcionalno-prostornih jedinica ( 6 ureda i 6 radionica) na 2233 m2, čime se stvorilo povoljno okruženje za osnivanje i razvoj poduzeća na području grada Vrlike i velikog dijela zaobalja Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije te poduzetnika iz susjedne Bosne i Hercegovine. Stanovnici Poslovnog inkubatora će dobiti mogućnost umrežavanja, suradnje i povezivanja, kao i pristup znanju o upravljanju financijama, poslovnom planiranju, razvoju ljudskih kapaciteta i ulaganju u istraživanje, razvoj i inovacije. Također, biti će im dostupna komunikacija i interakcija sa suradnicima inkubatora, među kojima su relevantne akademske institucije.

Vrlika je osigurala i EU sredstva za uvođenje besplatnog interneta na gradskim lokacijama, a povukli su i 3,8 milijuna kuna za projekt ZAŽELI.

Od projekata koji su spremni za prijavu tu su, primjerice, projekti iz obnove materijalne baštine kao npr. Obnova Utvrde Prozor (10 milijuna kuna), izgradnja planinarskog doma „Crvene grede“ (8 milijuna kuna), izgradnja vatrogasnog doma (4 milijuna kuna), izgradnja novog dječjeg vrtića te deseci projekata uređenja na Peručkom jezeru i kanjonu Cetine.

Pretplati se na ovaj RSS feed